6. март 2011.

I heroji na otpadu

Zemlju zapljusnuo talas krađa i čerupanja spomenika kulture, bista, spomen-ploča... To predstavlja udar na državu, naciju i kulturu - poručuju stručnjaci.

Najjeftiniji je lim koji se plaća manje od 20 dinara po kilogramu. Gvožđe i gus vrede oko 25 dinara, olovo 70, mesing 80, a aluminijum oko 90 dinara. Najbolje se ceni bakar, za koji otpadi plaćaju do 380 dinara kilogram. Naravno, moraš da poznaješ i ljude sa otpada. Hoće da prevare. Ucenjuju, „nije im čist metal“ - ovako suštinu posla objašnjava čovek koji živi od sakupljanja gvozdenog otpada. Veli, loše živi, mada su cene sada nešto bolje. On, tvrdi, ne krade spomenike, šahtove, oluke. To rade drugi...

Upravo „ti drugi“ pre petnaestak dana u Kragujevcu ponovo su zaprepastili Srbiju. Ukradena je bronzana bista Vuka Karadžića iz dvorišta Narodnog muzeja, baš u vreme kada je Srbija obeležavala Sretenje i dan pre nego što će u muzej doći ministar policije Ivica Dačić lično. Iste noći nestalo je još pet spomenika.

Vuk Karadžić "skinut" u Kragujevcu
Povodom drske krađe, direktor muzeja Aleksandar Stamenković nije štedeo gnev:
- Krađu bista istorijskih ličnosti u vreme proslave Sretenja smatram terorističkim aktom koji predstavlja udar na srpsku državu, kulturu i naciju. Ubeđen sam da takve i te krađe treba tretirati u rangu sa ubistvima i silovanjima.

Doduše, kada je nekoliko dana kasnije u Kragujevcu zbog Vuka uhapšen Bedrija D. (34), saznalo se da je on „tvorca jezika“ iz muzeja ukrao nekoliko dana ranije nego što je direktor primetio „terorizam“, a Bedriji, koji je bistu prvobitno sakrio u žbunje, neko je plen odneo.

ODNOSE SE REDOM
Listajući "crnu hroniku" može se zaključiti, u najkraćem, da je pravo čudo što još ima šta da stoji na postamentima.

BEOGRAD - Spisak odnetih spomenika, šahtova, ploča na zgradama i spomenicima, bakarnih vodova za telefon i struju dopunjava se iz minuta u minut. Najpoznatiji slučaj je krađa spomenika dečaku sa Čukur česme i pustošenje fontane Buđenje na Kalemagdanu. Za ova dva nepočinstva, lopov je od otpada dobio 28.000, a gradu iz budžeta je izbio desetine miliona dinara.

Dečak sa Čukur česme
NOVI SAD - Još se prepričava da je ispred zgrade Matice srpske ukradeno bronzano poprsje Tihomira Ostojića, istoričara književnosti i urednika letopisa sa kraja pretprošlog veka. Takođe, nestali su bakarni oluci sa Platoneuma (gde stoluje ogranak SANU), a sa Muzeja svaremene umetnosti u centru nestala je bronzana ploča.

ŠABAC - Prošlog meseca ukraden je spomenik Mladog partizana u parku u Ulici Miloša Obilića, a nešto ranije iz dvorišta škole u Štitaru ukradena je bista heroja Branimira Ćosića. Policija je u 2010. rasvetlila 15 ovakvih dela, a suđena su 24 lica.

LOZNICA - Masovno se odnosi sve od metala što može da se proda, a samo u februaru ukradene su dve biste Vuka Karadžića za jednu noć. Jedna u Tršiću, ispred Spomen-škole, a druga ispred lozničke škole. O istom „trošku“ ukradeno je i poprsje Jovana Cvijića. Sve tri biste, srećom, nađene su na ograđenom placu u Lozničkom Polju.

SMEDEREVO - Krajem prošle godine uhapšene su tri osobe koje su ukrale skulpture vajara Selimira Jovanovića vredne najmanje pet miliona dinara, i prodali ih za 8.000. Po kilogramu 150 dinara.

ZRENJANIN - Iz Aleje velikana „nestali“ dirigent Slobodan Bursać, slikar Uroš Predić, iz Šećernog parka odneta bista Serva Mihalja.

SOMBOR - „Nestao“ Ivo Lola Ribar, kod Železničke stanice.
VRBAS - Dva puta krali Veljka Vlahovića kod Doma zdravlja.
PRIJEPOLjE - Sa Spomen-grobnice i zidina bolnice porušene u Prijepoljskoj bici 1943. nestala 21 bronzana ploča sa imenima 500 palih boraca.
PIROT - Sa Tijabarskog groblja ukradeno više poprsja, a sa Pazarske crkve oluci.
BOR - Pre petnaestak dana nestalo poprsje heroja Danila Atanaskovića. U Zlotu nestalo bronzano postolje teško nekoliko stotina kilograma.

LESKOVAC - Zbog krađe biste Koste Stamenkovića iz kruga tekstilne fabrike „Leteks“ prvostepenom presudom Osnovnog suda u Leskovcu Miloš G. osuđen na osam meseci zatvora.

KAZNE I SVEST
- Ne može se reći da su krađe ovog tipa terorizam, ali jesu ozbiljan problem koji ima više lica - kaže Gorica Stojanović, sudija Osnovnog suda u Leskovcu, i napominje da se od 2009. godine svaka krađa umetničkih dela i po važećoj legislativi tretira kao „teška“ i da se kažnjava od godinu do osam godina zatvora.

Ukoliko ukradeni predmet predstavlja kulturno dobro, odnosno dobro koje uživa prethodnu zaštitu kao umetničko ili prirodno, smatra se teškom krađom. Drakonske kazne se, međutim, teško izriču iz mnogo razloga, ukazuje sudija Gorica Stojanović, naglašavajući da se cene sve „olakšavajuće“, ali i „otežavajuće“ okolnosti:

- Sa olakšicama obično se osude na tri meseca zatvora, ali retko kada na više od godinu dana. Uzima se u obzir da li se izdržava porodica, da li je nadoknađena šteta ili vraćen predmet i da li je lice do sada bilo osuđivano. Sve ovo u skladu je sa zakonima koji regulišu izricanje kazni. Naravno, svako krivično delo je slučaj za sebe.

Ona objašnjava da se kod izricanja presude ceni i stepen društvene opasnosti krivičnog dela krađe. Ukoliko neko ukrade šaht sa ulice i tako ugrozi druge ljude, ima više šanse da zaglavi veću robiju od onoga ko je krao sa spomenika na groblju.

Profesor dr Ljubiša Mitrović, sa Niškog univerziteta, ukazuje da su u našoj kulturi spomenici bili respektovani i nije nam nikada bilo svojstveno da ih uništavamo. To se posebno odnosi na nadgrobne spomenike precima, roditeljima, junacima:
- Zreli narodi čuvaju spomenike ne samo svoje kulturne baštine nego i spomenike dalekih civilizacije ili pripadnika drugih naroda. To su belezi kroz istoriju i s tim treba da se zrelo suočavamo.

Profesor Mitrović zaključuje:
- Čovek koji krade spomenik je pre svega čovek sužene svesti, socijalni očajnik, lak za manipulaciju. Ravnodušan je prema tradiciji, nema svest o njoj. Ali, „ne uznemiravati mrtve“ ništa ne znači čoveku bez posla, za kojim gamiže čitava povorka poroka.

NIŠKO GROBLJE
U Nišu u poslednjih pet godina nije bilo ozbiljnih krađa spomenika. Ipak, prepričava se 2006, kada je sa Starog groblja, sa groblja u Donjem Komrenu i Donjoj Vrežini ukradeno 60 bronzanih bista, koje su prodavane za 500 dinara po komadu.

UKRALI I TENK
Za lopovski podvig veka konkuriše slučaj ukradenog tenka sa vojnog poligona Čenta, koji je završio na otpadu, i slučaj lopova iz Banatskog Dvora, koji su provalili u dom poznatog kolekcionara, pokupili srebrne i bronzane tanjire iz rimskog perioda i prodali ih otkupljivaču starog gvožđa za cigarete i pivo.


Tenk sa vojnog poligona Čenta

Нема коментара:

Постави коментар