2. март 2011.

Elektronska izložba o Ruđeru Boškoviću

Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu o Ruđeru Boškoviću (1711-1787), povodom 300 godina od njegovog rođenja.

Izložba, koja se može pogledati do 23. marta, u javnom katalogu Biblioteke obuhvata izbor iz Boškovićevih dela i literature o njegovom životu i radu koja se čuva u zbirkama Matice.

Autorka postavke je Ivana Grgurić, a urednik dopisni član SANU Miro Vuksanović.

Ruđer Bošković, jedan od najvećih i najsvestranijih naučnika 18. veka, rođen je u Dubrovniku, a na Isusovačkom kolegijumu u Rimu završio je studije matematike, fizike, filozofije i teologije.

Prve naučno-filozofske rasprave objavio je kao dvadesetpetogodišnjak. Radio je kao profesor na Rimskom kolegijumu, Univerzitetu u Paviji i Visokoj školi u Milanu. Bio je direktor optike za pomorstvo u Parizu i graditelj i upravnik opservatorije u Breri.

Bio je dopisni član Akademije nauka u Parizu, redovni član Kraljevskog naučnog društva u Londonu i član Akademije nauka u Petrogradu.

Kao autor nekoliko desetina knjiga iz oblasti astronomije, filozofije, matematike, geodezije, hidrotehnike, optike, statike, mehanike i književnosti slovio je za jednog od najvećih umova svog vremena, a među osobama sa kojima se viđao i dopisivao nalazile su se neke od najučenijih i najmoćnijih ličnosti tog doba.

Boškovićevim životnim delom smatra se Teorija prirodne filozofije (Beč, 1758) u kojoj je "širinom i dubinom univerzalnog genija, preciznošću i logičkom doslednošću oštroumnog matematičara, bogatstvom misli originalnog filozofa, izgradio svoju atomistiku i filozofiju prirode uopšte" i nagovestio "savremena shvatanja o materiji, prostoru, vremenu i kretanju" .

Umro je u Milanu 1787. godine.

Нема коментара:

Постави коментар