10. децембар 2010.

Italija i konzervacija veličanstvenog kratera

Nastavljajući tradiciju intenzivne saradnje zemalja u regionu, Narodni muzej u Beogradu ponovo je u prilici da italijanskoj javnosti predstavi neprocenjivu i jedinstvenu arheološku kolekciju, dobro poznatu naučnim krugovima. Izložba Italija i konzervacija veličanstvenog kratera. Remek-dela Narodnog muzeja u Beogradu predstavlja rezultate zajedničkog projekta i uspešne saradnje Generalnog sekretarijata Predsedništva Republike Italije, Ministarstva kulture Republike Italije, laboratorije za konzervaciju Soprintendenza Speciale per i Beni Archeologici di Roma i Narodnog muzeja u Beogradu. Konzervacija bronzanog kratera realizovana je zahvaljujući finansijskoj podršci Fondacije Štedionice Padova i Roviga, svesrdnoj pomoći kompanije Dunav osiguranje a.d.o. i pokroviteljstvu Ministarstva kulture Republike Srbije.

Dugogodišnja saradnja Italije i Srbije u domenu zaštite kulturne baštine rezultirala je temeljitom studijom i uspešnom konzervacijom veličanstvenog kratera, velike bronzane posude koja datira iz poznog VI veka pre nove ere, a koja je otkrivena 1932. godine tokom sistematskih arheoloških iskopavanja u Trebeništu. Krater je u Italiju stigao još 2007. godine kada je, kao jedan od 230 eksponata, publici predstavljen na reprezentativnoj izložbi Balkan. Antička civilizacija između Dunava i Jadrana. Da bi se ovaj dragoceni predmet sačuvao i dobio relevantnu stručnu i popularnu interpretaciju, nakon završetka izložbe započeta je realizacija Projekta konzervacije bronzanog kratera iz Trebeništa. Stručnjaci zaposleni u Soprintendenza Speciale per i Beni Archeologici di Roma su, primenjujući savremenu tehnologiju i odgovarajuću naučnu metodologiju, tokom proučavanja i konzervacije kratera došli do vrednih i značajnih rezultata, koji ne samo da potvrđuju kulturnu relevantnost artefakta već i otkrivaju lokaciju radionice u kojoj je izrađen. Bronzani krater spada u vrhunske domete grčke toreutike, a jedinstvenim ga čine ne samo izuzetna ornamentika već i neuobčajeni dodatak u vidu tronošca.
Kako bi se povest o krateru i produkciji jedne grčke zanatske radionice približila posetiocima, biće predstavljena još dva kratera iz Magna Graecia koja se danas čuvaju u Arheološkom muzeju u Agrigentu i Arheološkom muzeju u Santa Marija Kapua Vetere. Priča o bronzanom krateru, te složenom postupku konzervacije i restauracije, publici će biti predstavljena i nizom video zapisa snimljenih u različitim fazama rada kao i bogato opremljenim katalogom. Nakon gotovo tri godine zalaganja većeg broja italijanskih i domaćih stručnjaka, krater je danas iznova vidljiv u svojoj nekadašnjoj raskoši i veličanstvenosti, a ujedno i svedoči o dinamičnosti i celovitosti kultura gvozdenog doba centralnog Balkana.

Izložbom Italija i konzervacija veličanstvenog kratera javnosti će biti predstavljena najznačajnija otkrića sa kraja VI i početka V veka pre nove ere koja govore o bogatstvu, kompleksnosti i jedinstvenosti gvozdenodopskih kultura centralnog Balkana. Da bi se u potpunosti sagledao istorijski kontekst jedinstvenog kratera iz Trebeništa, kao i kulturni horizont kneževskih grobova iz VI - V veka pre nove ere, na izložbi će pored tri kratera biti izloženo i 28 izuzetnih arheoloških artefakata iz bogatih zbirki Narodnog muzeja.

Izložba remek-dela iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu, zapravo na originalan i zanimljiv način govori o tradiciji, napretku, promenama, živim kulturnim vezama i uticajima tokom praistorijskih epoha. Pružajući sažet, ali reprezentativan pregled jednistvenog istorijskog konteksta i kulture, koja se pod uticajem grčkog kulturnog kompleksa razvijala negujući istovremeno svoje specifičnosti, izložba opravdano insistira na posebnosti kultura centralnog Balkana i značaju Srbije na arheološkoj mapi Evrope.

Budući da je krater ponovo, nakon dugo vremena, zablistao u svom prvobitnom sjaju, nadamo se da će tokom 2011. godine i domaćoj publici biti pružena prilika da pogleda ovu izložbu i spozna izuzetnost bronzanodopskih kultura centralnog Balkana, te jedinstvenost zbirki Narodnog muzeju u Beogradu.

Нема коментара:

Постави коментар