11. октобар 2010.

Germani u ranovizantijskom gradu?

U istraživanjima Gradine na Jelici kod Čačka, koja pod rukovodstvom prof. dr Mihaila Milinkovića traju sa prekidima od 1984. svake se godine otvara po jedno novo uzbudljivo poglavlje. Ovaj ranovizantijski, još uvek bezimeni grad krije ključne podatke za razumevanje ranovizantijskog perioda i ranog srednjeg veka na prostorima današnje Srbije. Milinković tvrdi da je Gradina vizantijski grad na osnovu otkrivene arhitekture i predmeta koji su tada bili u svakodnevnoj upotrebi i nose odlike ranovizantijske materijalne kulture.

Do sada je otkriveno ukupno pet crkava i nije isključeno da ih ima još. Svake godine širi se spoznaja o utvrđenjima grada, otkrivaju se novi metri bedema. Otkrivene su dve kapije kroz koje se ulazilo u grad, nekoliko kula, stambene zgrade...

Ovog leta ekipa pod rukovodstvom dr Mihaila Milinkovića se posebno bavila velikim objektom otkrivenim u gornjem gradu. Po dimenzijama i pokretnim arheološkim nalazima naš sagovornik ovo zdanje smatra rezidencijalnim objektom, a radno je nazvan “objekat osam”.

- Zdanje je za svoje vreme, mogli bi reći monumentalno. Dugačko je 15 a široko 10 metara, ali po prvim nalazima možemo konstatovati da je objekat bio i veći. Zdanje je bilo podeljeno u nekoliko prostorija sa zastakljenim prozorima, od kojih je jedan dobrim delom ostao sačuvan. Reč je o podrumskom prozoru. Naime letošnjim iskopavanjem smo ustanovili da je građevina sem gornjih prostorija imala i podrum - objašnjava Milinković.

Po rečima našeg sagovornika u zdanju su osim ostataka prozora pronađeni brojni parčići staklenog posuđa, pehara i lampi, kao i niza različitih posuda. Zanimljivo je da su u podrumu ovog zdanja nađeni i ostaci mediteranskih amfora od kojih je jedna u potpunosti rekonstruisana. Zahvaljujući konzervatorki Narodnog muzeja Snežani Topić, amfora izgleda kao da je na Gradinu doneto vino iz Dalmacije!

Na Gradini se, sudeći po ostacima delova za vreteno i dosta prelo i tkalo, a po nalazima češljeva i češljića za kosu i “moda terala”. Nađen je i pokretni relikvijar od srebrnog lima koji se trenutno nalazi na čišćenju i konzervaciji.

Među mnogim sitnim nalazima koji dosta objašnjavaju svakodnevni život posebno je zanimljiva - velika gvozdena udica! Na nadmorskoj visini preko 800 metara i udaljenosti od Zapadne Morave oko 12 kilometara - velika udica “govori” da se na Gradini u šestom veku jela i somovina!

Arheolog je zadovoljan ovogodišnjim nalazima. Ističe pre svega dobro očuvane, više od dva metra zidove “objekta osam” ili rezidencijalnog zdanja. On ističe da je to veoma redak slučaj kad se radi o ranovizantijskim zdanjima i nalazištima. Istraživanje ovog značajnog objekta ipak, zbog ograničenih sredstava, nije završeno, pa će nastavak uslediti idućeg arheološkog leta.

Naseobina je, kako se može zaključiti prema dosadašnjim istraživanjima bila podeljena na više gradskih četvrti, a svaka je od njih bila zasebno branjena. Unutar tih “kvartova” otkriveno je i pet crkava, jedna od njih je bila grobljanskog karaktera, nalazila se ispred grada i okružena je nekropolom. Tu smo crkvu - baziliku “B”, bilo je i najlakše otkriti jer meštani taj lokalitet i zovu “Crkvine”.

U vreme kad su mnoga arheološka nalazišta zbog finansijskih problema privremeno “uspavana”, Gradina je zahvaljujući novcu Ministarstva kulture ali i privatnim donacijama proteklo leto bila aktivna. Istraživanja su upotpunila sliku o ranovizantijskom periodu na našim prostorima. Međutim, sudeći po nalazima na Gradini su živeli i Germani! Neki predmeti i delovi keramike su germanske proizvodnje. U jednoj crkvi i pored nje nađeni su grobovi sa kosturima koji su imali tipično, veštački izdužene lobanje što upućuje takođe na Germane, odnosno na pleme Gepida koje je u današnjoj Vojvodini poraženo 567. godine od susednog germanskog plemena Langobarda i Avara. Bežeći oni su našli utočište na Gradini i kako arheološki nalazi upućuju živeli skladno sa starosedeocima. Gepidska moda veštački izduženih lobanja - tretman počinje u najranijoj dečjoj dobi “modeliranjem” lobanje pomoću zavoja - moda je preuzeta od Huna koji su tada bili nadmoćni.

Za razliku od drugih ranovizantijskih gradova na tlu današnje Srbije, na primer Caričinog grada, na Gradini je nastavljen život i u ranom srednjem veku. Naime nakon spaljivanja Gradine u velikom požaru koji se dogodio na prelasku šestog u sedmi vek taj prostor naseljava nova populacija. To bi prema rečima Mihaila Milinkovića, a prema prvim nalazima keramike mogli biti Sloveni. Naime, nađena keramika uglavnom poseduje morfološke oblike slovenske keramike. I ove godine su nađeni keramički ostaci slovenskih lonaca ili lonaca napravljenih na slovenski način. U tom periodu ponovnog naseljavanja Gradine izgrađen je i nov bedem oko samog vrha Gradine. A, to je, kako ističe naš sagovornik, veoma zanimljiv i izuzetno redak nalaz.

IME

Postoje čitavi spiskovi ranovizantijskih utvrđenja i gradova koji se nalaze na tlu današnje Srbije, ali Gradini je za sada teško odrediti ime. Osnovni problem je što se ne zna tačno kojoj provinciji je Gradina pripadala. U rimskom periodu ta se teritorija nalazila u okviru provincije Dalmacije koja je sezala do ušća Kolubare i obuhvatala Šabac, Valjevo, Užice... Ali u ranovizantijskom periodu u šestom veku možda je ta teritorija, radi lakše uprave pripojena provinciji Meziji, čija je prestonica bio Viminacijum. Kad se to reši, lakše će se tragati i za imenom Gradine.

KAMEN

Tokom pedesetih godina prošlog veka na Gradini su uništene ploče sa natpisima koje su stanovnici prethodno bili izdvojili na stranu. Međutim, nova vlast je izdala proglas po kom je svako domaćinstvo bilo dužno da isporuči određenu kubikažu tucanika za put Čačak - Goračići. Stanovništvo je smatralo da nema ničeg pogrešnog ako po tu građu odu do ruševina Gradine odnosno “Jerininog grada” kako su ga pogrešno nazivali, verujući da je ona i tu umešala prste sve zbog izgradnje Smedereva.

Нема коментара:

Постави коментар