2. јул 2010.

Novo otkriće u Viminacijumu

U kompleksu Arheološkog parka Viminacijum kod Kostolca, arheolozi su naišli na redak predmet, poznat kao kolumbarijum, koji predstavlja gnostičku urnu sa početka trećeg veka nove ere. Reč je o olovnom kovčegu sa poklopcem, teškom 15 kilograma, u koji su smešteni ostaci kremiranog pokojnika, pripadnika gnostičke kulture.

- Utvrdili smo da se radi o čoveku starosti oko 40 godina, koji je bio kremiran na temperaturi od oko 1.000 stepeni. Ovo je veoma vredno otkriće, jer se vrlo retko nailazi na ostatke materijalne kulture gnostika, pošto su oni poštovali samo duhovne vrednosti, dok su materijalne poistovećivali sa zlom. Ovo je drugi predmet koji smo u poslednjih nekoliko godina otkrili iz tog doba, nakon pronalaska prstena, kakvih ima još samo pet na celom svetu - rekao je dr Miomir Korać, direktor Arheološkog parka Viminacijum.

Reč “kolumbarijum”(lat. columbarium), ili u prevodu “golubarnik”, izvorno označava udubljenje sa pregradama, nalik na golubarnik, u zidu starih rimskih grobnica, namenjenih čuvanju posuda sa pepelom spaljenih. Na pronađenoj olovnoj urni nalaze se islikani ornamenti, koji govore o životu pokojnika čiji su ostaci u njoj sačuvani. Uz njihovo tumačenje, ustanovljeno je da se radi o urni gnostika staroj oko 1.800 godina, što znači da datira iz perioda ranog hrišćanstva. Pronalazak kolumbarijuma samo je jedno u nizu otkrića na Viminacijumu, na kojem je u prethodne tri decenije istraženo oko 14.000 grobnica.

Osarijum ili cinerarijum bio bi bolji naziv od termina kolumbarijum za grob gnostika pronađen pre neki dan na lokalitetu Viminacijum. To je grob u vidu olovne kutije teške 15 kilograma u koju su polagani ostaci to jest kosti kremiranog pokojnika.

- Na osnovu dosadašnjih pretpostavki, reč je o muškarcu od četrdeset godina, koji je bolovao od reume, što se vidi po zadebljanjima na kostima. Tragovi brzog hlađenja na kostima dalje vode do još jednog zanimljivog saznanja: odmah posle spaljivanja kosti su prelivane ladenom vodom, što je dokaz o brzom prelasku u drugu vremensku dimenziju, jer kao što znamo, gnostici nisu marili za ovu zemaljsku – objašnjava arheolog.

Na osnovu novčića pronađenog tik uz grob, cinerarijum se datuje u drugu deceniju III veka naše ere. Budući da je grob otkriven stotinak metara od mauzoleja, kao i da su pre par godina u blizini pronađeni gnostički prsten i relikvijar iz treće decenije, dr Korać zaključuje da su sve to validni dokazi za tvrdnju da su se u Viminacijumu sahranjivali prvi hrišćani.

- Uskoro ćemo mnogo više znati o ovim otkrićima jer ćemo u saradnji sa prof. Oliverom Stojkovićem iz Instituta za sudsku medicinu osnovati laboratoriju za drevnu DNK analizu - kaže Miomir Korać i dodaje da ovih dana očekuje dolazak Gizele Grupe, vodećeg nemačkog antropologa koja će nam analizom stroncijuma iz ostataka pokojnika pomoći da utvrdimo odakle je došao. Ova analiza je veoma važna jer se njome mogu mapirati migracije naroda u daleka vremena. Izuzetno značajno u ovom otkriću, napominje dr Korać, jeste da olovna kutija ima ornamente koji takođe ukazuju da je reč o urni gnostika s početka trećeg veka, odnosno najranijih hrišćana. Ornamenti čine niz linija, vertikala i horizontala, koje mi danas poimamo iz perspektive linearnog vremena. Gnostici su, inače, smatrali da osim tog linearnog vremena postoji još jedna linija koja odlazi negde gore, u kosmos, i da je to kosmičko vreme za nas takođe bitno kao i linearno.

Upravo zbog takvog poimanja sveta, u kojem nije bio najvažniji odnos prema vremenu u kome se živi, iza gnostika je ostalo malo predmeta materijalne kulture, napominje direktor Korać.

Arheološki lokalitet Viminacijum, nedaleko od Kostolca, na prostoru rimskog vojnog logora i prestonice provincije Gornje Mezije, nastao u prvom veku, svake godine nas obogaćuje i iznenađuje novim saznanjima...

To, dodao je Korać, nije čudo jer 450 hektara nedirnutog prostora krije u sebi ostatke hramova, trgova, ulica i kupatila, amfiteatra, palate, hipodroma.



Urna iskopana na Viminacijumu i sadržaj iste

Нема коментара:

Постави коментар