7. мај 2010.

Marka – komadić hartije koji traje

U vremenu savremenih komunikacionih sredstava pismonosna pošiljka je uspela da zadrži tradicionalno mesto, pa čak da dobije i neka nova značenja. Čestitanje Nove godine, a pogotovo verskih praznika poput Božića, Uskrsa ili slave, sve više se obnavlja kao oblik tradicionalnih vrednosti. Ukoliko smo na letovanju ili boravimo u nekom stranom gradu, čestitka i dalje ima istu ulogu i mesto kao pre više decenija.

Poštanska marka je objekat koji se prvi primeti na pismu, odmah privuče pogled. Zbog toga i pošiljalac i primalac žele da marka predstavlja nezaobilazan deo tog pisma. To što pismo, a sa njim i marka stignu u najudaljenije delove sveta važno je za onog koji marku izdaje, odnosno preko nje naplaćuje usluge prenosa pošiljke. Time je marka svojevrstan ambasador zemlje.

Više decenija čini se da poštanskoj marki, koja je ne samo sredstvo plaćanja poštanskih usluga, već i svojevrsna putujuća izložba, kao i moćno propagandno sredstvo svake države, nije pridavan značaj kao do sada.

Javno preduzeće PTT saobraćaja „Srbija” pratilo je promene u vezi sa pismom i spremilo čitav niz novih usluga koje se odnose na pismonosne poruke. Nedavno su sve veće pošte u Srbiji dobile cirkularno pismo direktora u kome ih upozorava da pošiljke u međunarodnom i unutrašnjem saobraćaju obavezno frankiraju poštanskim markama. U ovom dopisu navodi se razlog za ovu meru: „...sve marke slikom i motivom obeležavaju neki značajan događaj, jubilej ili datum”.

Sadašnje rukovodstvo Pošte Srbije svojim novim pristupom i količinama – tiražima maraka koje se nalaze na svim šalterima pošta u Srbiji, prepoznalo je višestruki značaj poštanske marke kao vrednosnog papira i obradovalo filateliste u Srbiji, a po saznanjima koje imamo, i kolekcionare širom Evrope.

Kako saznajemo, generalni direktor Pošte Srbije Goran Ćirić, uz pomoć izvršnog direktora Pošte Vladete Petrovića, sprema mnoštvo prijatnih iznenađenja u domenu poštanske marke, koja će zadovoljiti ljubitelje poštanskih maraka.

Još pre nekoliko godina sa uvođenjem „produženih” izdanja Pošta Srbije je najavila da se vraća markama. Vreme kada su se koristile bezlične nalepnice iz franko tip mašina treba konačno da je iza nas. Pored toga što služe za frankiranje pošiljke, marke će ubuduće izvršavati i svoju drugu namenu, a to je da promovišu kulturne i istorijske vrednosti zemlje, dostignuća u raznovrsnim oblastima ljudskog stvaralaštva. Izrada poštanske marke je primenjena umetnost, kroz koju se realizuju najlepše ideje jednog naroda. U mnogim zemljama moderna marka, stvarana umetničkom mudrošću i korišćenjem savremene tehnologije, usko je povezana sa ekonomskim i kulturnim razvojem zemlje. Zaista nema razloga da to ne važi i za našu zemlju.

Sva izdanja naših prigodnih maraka su prilagođena osnovnim poštanskim tarifama u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju. Time se znatno olakšava njihovo korišćenje. Tiraži svih izdanja su povećani barem za 10.000 komada tako da će korisniku usluga biti na raspolaganju više različitih maraka. Poslovna politika pošte se promenila tako da ukoliko na šalteru ipak ne bude maraka krivci za to biće isključivo sami radnici ili upravnik pošte jer nisu izvršili trebovanje maraka na vreme.

Pored svoje uloge kao predstavnika nacionalnog ukusa i umetničkih vrednosti, svako izdanje, koje izlazi iz državne štamparije, obogaćuje svetsku filateliju, a sa njom i istoriju, nauku i kulturu. U filatelističkim zbirkama smeštene su važne istorijske činjenice, naučna otkrića, veliki stvaraoci kako u nauci tako i u umetnosti, izrazi solidarnosti i humanosti, kao i najlepši predeli. Ekonomska geografija može se lako naučiti preko maraka, pošto je na njima prikazana valuta, saobraćaj, trgovina i slično. U vremenu kada se marketingu pridaje sve veći značaj, poštanska marka može da bude iskorišćena kao veoma uspešno propagandno sredstvo. Preko nje se u poslednje vreme sve više obeležavaju i sportski uspesi.

Poštanska marka, koja nekome na prvi pogled izgleda kao „komadić hartije”, okrenuta je likovnoj i estetskoj strani života. Ona govori o raznim zbivanjima jezikom dostupnim svima, pri čemu prikazuje razvoj međuljudskih odnosa.

Нема коментара:

Постави коментар