24. фебруар 2010.

Zaštita prirode

Tradicionalno izdanje prigodnih poštanskih maraka pod nazivom „Evropska zaštita prirode”, koje Pošta Srbije emituje svake godine, pušteno je u opticaj početkom ovog meseca. Kao i ranijih godina, serija sadrži dve marke, ali prvi put emitovan je i prigodan blok, kojim se obeležava 40 godina od prve serije sa ovom tematikom. Marke su posvećene zaštiti prirodnih lepota, flore i faune naše zemlje, koje su značajne, po svojoj zastupljenosti, za ceo evropski kontinent. Ovogodišnje izdanje posvećeno je božuru i Deliblatskoj peščari kao prirodnom staništu ove biljke.
Deliblatska peščara sa više od 900 vrsta jedan je od najvažnijih centara biološke raznovrsnosti Evrope i najznačajnije stepsko područje Srbije. Nalazi se u jugoistočnom Banatu, površine oko 1.300 km. Prostire se u pravcu severozapad–jugoistok sa najvišom kotom od 249 metara. Nastala je tokom poslednjeg ledenog doba nakon oticanja Panonskog jezera kroz Đerdapsku klisuru. Veći deo bio je peskovit, u pojedinim delovima sastojala se od živog peska, a danas je pretežno pod šumom i poljoprivrednim kulturama sa velikim lovištem u centralnom delu. Na osnovu Zakona o zaštiti prirode Deliblatska peščara proglašena je rezervatom prirode.
Božur je veoma dekorativna žbunasta, zeljasta biljka, koja raste u većem delu evroazijskog kontinenta, kao i u zapadnom delu Severne Amerike. Pominje se još u antičko doba i za njega je vezana legenda da ga je pronašao Peon, student Asklepijasa, Homerovog junaka. Da bi spasao Peona od ljubomornog profesora, Zevs ga je pretvorio u božur, na osnovu čega je ova biljka dobila svoj naučni naziv. Familija biljaka Paeoniaceae sadrži više od 30 vrsta božura sa različitih kontinenata, kao i veoma veliki broj podvrsta sorti i varijeteta, koje su selekcijom odgajili baštovani.
Drevni kineski grad Luojang smatra se centrom kultivacije božura. U ovom gradu odgajane su najfinije vrste božura, a u njemu se i danas održavaju godišnje izložbe koje su posvećene ovoj višegodišnjoj biljci. Lekovita svojstva korena i cveta odavno su poznata, a zbog visokog sadržaja peolina koristi se danas u farmakologiji. Sorte i varijeteti koji su dobijeni imaju bogato razgranat žbun, veoma krupne mirišljave cvetove brojnih latica u više različitih boja, od bordo crvene preko roze i žute do bele.
Kod nas je poznat kosovski božur – divlji božur, crven kao krv. Raste na Kosovu između Vučitrna i Prištine, a po legendi nikao je iz krvi kosovskih junaka i javlja se kao motiv u našoj poeziji. U Deliblatskoj peščari raste posebna podvrsta božura koja je uneta u Crvenu knjigu zaštićenih vrsta flore Srbije.
Motiv na marki nominale 22 dinara je Deliblatska peščara i podvrsta božura koja raste na ovim prostorima. Motiv na marki nominale 46 dinara su Vršačke planine i božur. Umetnička obrada maraka sa blagim i nežnim bojama je veoma uspela, ali na razočaranje filatelista motivi na markama su iskorišćeni i za prigodan blok. Naime, blok sadrži dve marke koje su potpuno identične sa markama iz tabačića, čak im je i nominala ista. Ovo nije prvi put kod nas da se ista likovna rešenja koriste kako za marke tako i za blokove, pa kolekcionar mora dva puta da plati istu stvar.
Umetnička obrada maraka i bloka rad je mr Marine Kalezić, akademskog slikara iz Beograda, a stručnu saradnju pružila je Nadežda Đaković-Petrović, diplomirani inžinjer pejzažne arhitekture iz Beograda.
Marke su štampane tehnikom višebojnog ofseta u novosadskoj štampariji „Forum” u šalterskim tabačićima od osam komada maraka i sa vinjetom u sredini tabačića. Tiraž marke nominale 22 dinara je 528.000 komada, marke nominale 46 dinara je 78.000 komada, a tiraž prigodnog bloka je 38.000 komada. Na dan emitovanja serije Pošta Srbije pustila je u opticaj dva prigodna koverta prvog dana sa žigom pošte 11101 Beograd.

Нема коментара:

Постави коментар