21. јануар 2010.

Ikonografija novčanice Kraljevine Jugoslavije od 100 dinara iz 1934. godine


Želeći da zameni apoen od 100 dinara, koji je imao isti nacrt kao i novčanica iz 1920. godine, Narodna Banka Kraljevine Jugoslavije usvojila je 1934. idejno rešenje akademskog slikara Vase Pomorišca (nacrt izradio P. Stojićević, gravirao V. A. Kun).

Novčanica u potpunosti iskazuje unitarni, monarhistički i hrišćanski karakter države Krađorđevića. Na aversu, kojim dominiraju plavičasti tonovi pozadine i okvira tročlanog geometrijskog prepleta, u prvom planu sa desne strane je prikazana figura mlade žene koja sedi, u desnoj ruci drži pero, dok je levom zagrlila dečaka koji stoji, oslanjajući se na mač. U drugom planu nalazi se crkva Sv. Đorđa na Oplencu, koja je mauzolej vladajuće kraljevske dinastije. Iako postoji mišljenje da figure žene i deteta predstavljaju kraljicu Mariju i prestolonaslednika Petra, ova mogućnost je isključena. Ne postoji ni portretska sličnost, a ni lik Kraljice kao rođene pripadnice strane dinastije, uz svo poštovanje, ne bi bio prikladan i nedvosmisleni nacionalni simbol. Sličnost pomenutih ličnosti s figurama na predstavi novčanice samo je prividna, dakako i zbog ondašnjeg uzrasta prestolonaslednika. Slično se pogrešno tumačila i „uniforma“, u koju je obučen dečak, kao „sokolska“. Premalo je likovnih elemenata uniforme, na osnovu kojih bi se to moglo tvrditi.

Žena je alegoriski prikaz države, i zaodenuta je purpurnim plaštom koji pokriva haljinu ljubičaste boje, koja je ukrašena simboličnim motivima životinja i biljaka u zlatu. Pred nogama žene se nalazi otvorena knjiga na zatvorenoj - dokaz ustavnosti zasnovane na znanju, mikroskop i grozd - simboli nauke i berićeta. Na motivima haljine nalazimo bogatu srednjovekovnu hrišćansku ikonografiju. Od motiva prepoznajemo jelena, pauna, dve grlice okrenute kljunovima jedna drugoj. (Ovo asocira na inicijal ‘P’ iz Miroslavljevog Jevanđelja). Plodovi kojima se hrane životinje su alegorija plodova drveta života, koje je na sred raja Božijeg - Krst. Na haljini uočavamo i motiv „neboparnog orla“, koji predstavlja Hristovu pobedu nad Adom, kao i stilizovano „bilje isceljenja“ - lek besmrtnosti. Purpurna boja odeće i plašta pokazuje kraljevsko dostojanstvo države.

Dečak sa šajkačom na glavi predstavlja pobedonosni ratnički narod iz balkanskih i I svetskog rata.

Na reversu, u prvom planu s desne strane oko državnog grba sede dve devojke obučene u jeleke i dugačke plave haljine, čije su glave zaodenute u belim maramama. Devojka s leve strane u rukama drži sidro, pred njom su gusle, knjige, limun i vino. Devojka s desna drži snop žita, dok se iza nje naziru kuća i fabrički dimnjaci, a pred njom bundeva, grožđe, kruške i jabuke. Njih dve prema simbolima predstavljaju istovremeno primorski i kontinentalni deo zemlje, ali i ubrzanu trgovinu i industrijalizaciju tradicionalno agrarne zemlje.

U drugom planu reversne predstave, s leve strane, nalazi se Dubrovnik, srednjovekovni grad - država, nezavisan tokom turskih i mletačkih osvajanja. Njegovo isticanje ukazuje na nezavisnost mlade jugoslovenske države.

Natpisi na aversu su ćirilični, a na reversu latinični. U prostoru za vodeni znak nalazi se portret vladara Kralja Aleksandra I Karađorđevića. Novčanica, baš kao i vladajuća politika tog vremena, koju je najviše propagirao sam taj Kralj, putujući diljem zemlje i držeći mitinge, pokazuje nacionalni i državni karakter, čija je osnova jugoslovenstvo na čelu sa dinastijom Karađorđevića.
 

Нема коментара:

Постави коментар