5. новембар 2009.

Serija markica u čast godišnjica rođenja velikana

Pod nazivom „Nauka” Pošta Srbije je 22. juna emitovala prigodnu poštansku seriju od četiri marke posvećene godišnjicama rođenja velikih naučnika. Na markama nominala 22 dinara prikazni su domaći, a na markama nominala 46 dinara strani naučnici.

Na prvoj marki nominale 22 dinara motiv je portret Pavla Savića, fizičara, hemičara, direktora Instituta za nuklearne nauke „Boris Kidrič” u Vinči i profesora Beogradskog univerziteta, rođenog pre 100 godina u Solunu. Od 1935. do 1939. godine radio je u Parizu sa Irenom Žolio-Kiri na identifikaciji elemenata koji nastaju u procesu bombardovanja urana neutronima. Rezultati do kojih su došli doveli su neposredno do otkrića nuklearne fisije.

U saradnji sa Halbaom i Kovarskim dao je temelje za proračun lančanih reakcija u nuklearnim reaktorima. U saradnji sa matematičarem Radivojem Kašaninom Pavle Savić je postavio teoriju ponašanja materijala pod ekstremno visokim pritiscima, poznatu kao teorija Savić–Kašanin.

Na drugoj marki nominale 22 dinara je portret Dimitrija Putnikovića, srpskog učitelja, vaspitača i prosvetitelja. Rođen je pre 150 godina u Kasidolu u svešteničkoj porodici. Napisao je veliki broj članaka, studija i rasprava uglavnom iz oblasti pedagogije. Objavio je niz dela iz dečje i omladinske književnosti, pomoćne đačke knjige i udžbenike.

Tokom 1894/95. godine boravio je u Pragu, gde je proučavao tamošnji školski sistem. Njegovom preporukom država je prihvatila i osnovala građanske škole u Srbiji. Jedan je od osnivača i prvi upravnik Školskog muzeja, danas Pedagoškog muzeja, osnovanog 1896. u Beogradu.

Na prvoj marki nominale 46 dinara je lik Pjera Kirija, francuskog fizičara i hemičara rođenog pre 150 godina. Na Sorboni je diplomirao fiziku 1878, a sedam godina kasnije je doktorirao. Iako je veoma uspešno istraživao elektricitet i magnetne osobine supstanci, naučni rad je pre svega vezan za zračenje radioaktivnih supstanci na kojima je radio zajedno sa suprugom Marijom Kiri.


Sa njom je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1903. Poginuo je 1906. godine u saobraćajnoj nesreći. Na Kongresu radiologije 1910. godine odlučeno je da se jedinica za radioaktivnost nazove „kiri” u njegovu čast.

Na drugoj marki nominale 46 dinara je lik Čarlsa Roberta Darvina, jednog od najvećih naučnika u istoriji ljudskog roda, čija se 200-godišnjica rođenja obeležava u celom svetu. Njegova knjiga „Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja”, koja se pojavila pre tačno 150 godina (24. novembra 1859), čini prekretnicu u razumevanju prirode, pa time i u razvoju prirodnih nauka. Ova knjiga je nastala na osnovu istraživanja sprovedenih od 1831. do 1836. godine na pojedinim ostrvima u Atlantskom okeanu.

Darvin je dokazao da na prirodni svet organizama neprestano deluju prirodni zakoni, pa su sva živa bića promenljiva i u borbi za opstanak opstaju samo one vrste koje mogu da se prilagode.

Umetničku obradu maraka uradila je mr Mia Lužajić, grafički dizajner iz Beograda, dok su stručnu saradnju pružili Marina Ninić iz bibliografskog odeljenja Biblioteke SANU, inženjer Dragoljub Putniković i prof. dr Nikola Tucić, dopisni član SANU.

Marke su štampane u tehnici višebojnog ofseta u novosadskoj štampariji „Forum” u šalterskim tabacima od po 10 maraka i u tiražu od 28.000 kompletnih serija. Na dan emitovanja maraka Pošta Srbije pustila je u opticaj četiri prigodna koverta prvog dana sa prigodnim žigom pošte 11101 Beograd.

Нема коментара:

Постави коментар