12. новембар 2009.

Beograd kroz planove

Lokacija vinčanskog razdoblja i nije beogradska greda na ušću Save u Dunav, niti je rimski kastrum sa vojničkim strategijskim rešenjima nametnuo lik potonjim gradskim naseljima, a od srednjevekovnog Beograda ostala je mogućnost rekonstrukcije slika dvorca, tvrđave i zgrada uz tvrđavu iz vremena kada je Beograd postao prestonica srpske države – Beograd despota Stefana Lazarevića. To je klasična slika grada na brdu u čijem podnožju su velike reke. Nakon toga će uslediti slika gradskog naselja turskog Beograda sa fizionomijom živopisnog haosa, sa tornjevima džamija kao vertikalama, koje su štrčale kao simboli načina života tadašnjeg stanovništva. Kratkotrajna austrijska vlast u 17. i 18. veku donela je, kako su nam sačuvale prelepe gravire iz tog doba, malo više reda u ritmu ulica i kuća Beograda.

Na dva hronološka ruba istorije modernog Beograda nalaze se:Plan varoši u šancu, Emilijana Josimovića iz 1867. godine i Generalni plan Beograda 2021. godine na (usvojen 2003. g.). Veliko ostvarenje modernih urbanističkih koncepcija vezuje se za širenje Beograda preko Save, ali i za imena inženjera Đorđa Pavlovića Kovaljevskog) i arhitekte Nikole Dobrovića. Veliku panoramu Beograda (predstaviti približno sa severne strane) čine dve važne urbane komponente i obeležja: Prostorni kompleks Beogradske Tvrđava, koji je podeljen na Gornji i Donji grad i park Kalemegdan i Zemunska kosa iznad starog dela grada, Gardoš sa ostacima tvrđave. Na tim rubovima Beograda podignute su dve uočljive vertikale: Meštrovićev Pobednik na Kalemegdanu i mađarska milenijska kula na Gardošu, koja je romantičnom zabludom nazvana kula Sibinjanin Janka. Na beogradskoj panorami se ističu park šuma Zvezdara. Topčidersko brdo, Čukarička padina, zatalasano područje prema Avali, kao i sama planina Avala, iako udaljena 18 km. Na vrhu planine podignut je Spomenik neznanom junaku, delo Ivana Meštrovića, a do nedavno je Avalom dominirao televizijski toranj, koji je srušen u NATO bombardovanju 1999. godine i sada se obnavlja.

Kratka mirna razdoblja, između velikih istorijskih potresanja koje je grad doživljavao u modernoj istoriji, ostavile su mnoge gradske celine nedovršenim, planski ili spontano izgrađena naselja u širokom području grada, železnicom okovane obale, stanovanje u soliterima na periferiji, večitu temu metro, ali i grad sa brojnim delima graditeljske prošlosti. Na kosi starog dela grada i na njenim padinama, a naročito duž reke Save, ona uporno traju, odolevajući vremenu i promenjivoj urbanoj volji, kao najvredniji deo lika grada, koji uprkos svemu dostojno nosi naziv – metropola.

«Stari Beograd (deo u šancu) kako sada postoji i kako bi bio regulisan», 1867. godine

Plan Beograda Udesio (Jovan) Bešlić 1893. godine.

Generalni urbanistički plan Beograda iz 1923. godine.

Idejni urbanistički plan Beograda, izrađen 1948. godine

Generalni urbanistički plan Beograda, 1972. godine.

Generalni plan Beograda 2021. godine

Нема коментара:

Постави коментар